|
Niknuo je u istočnom dijelu grada, na Trsatu, na nadmorskoj visini od 95 do 142
m. Ideju o njegovom nastanku možemo tražiti još u spisima iz 1911. godine, kada
je Andrija Bahorić, ugledni riječki pomorac i veliki ljubitelj prirode, vodio
učenike ondašnje građanske škole na Trsatu na pošumljavanje trsatskih goleti
izloženih buri, mladicama crnog bora. Gradonačelnik Sušaka Juraj Kučić inicirao
je 1926. godine nastanak parka upravo na opisanom mjestu, s kojeg se vidio
Grad koji se razvijao u podnožju, uz samu obalu.
Arhitektonski projekt za novi park, predviđen na prostoru od 33.500 m2, izradio
je arhitekt Zlatko Prikril 1927. godine, a hortikulturno uređenje povjereno je
Josipu Kulfaneku.
|
|
|
Krajem tridesetih godina prostor parka proširen je za još 11.500 mz, te je
sada površina od 45.000 m2 tvorila skladnu cjelinu horova, čempresa i zimzelenog
grmlja, okruženog listopadnom šumom.
Od 1951. do 1957. godine, prema idejnom rješenju Zdenka Kolacija i Zdenka Sile,
na najvišem platou parka izgrađena je spomen-kosturnica. Tom je prigodom uređen
i srednji dio parka, nestale su stube i putići, te terase geometrijskog oblika
i dobiven je otvoreni prostor za sadnju niskog raslinja oko kripte spomenika.
Park na Trsatu smješten je u predjelu objekata od najvećeg povijesnog značenja
za grad, od srednjevjekovne frankopanske gradine, povijesne jezgre starog
naselja Trsat i trsatskoga groblja do baroknog franjevačkoga samostana.
|
|